UVOD
Postoji mnogo različitih vrsta RF mreža s raznim prednostima i nedostacima. Glavne stvari o kojima treba voditi računa pri odabiru bežičnog načina komunikacije su topologija mreže, brzina prijenosa podataka i potrošnja energije.
Bežične opcije:
WiFi
Visoka brzina prijenosa podataka (54Mbit / s +), ali i velika potrošnja energije. Koristi se kada se potrebno spojiti izravno na internet (internet-of-things naprave koje imaju vanjski izvor napajanja).
XBee:
Niska brzina prijenosa podataka (250kbit / s) i niska potrošnja energije. Koriste se kod mrežnog tipa (mesh type) senzorskih mreža. Svaki XBee uređaj može komunicirati s drugima, te kroz druge module u mreži ostvariti vezu s uređajima koji su izvan njegovog direktnog dosega. Koristi se za umrežene uređaje, primjerice kod kućne automatizacije i senzorskih mreža. XBEE na wkipediji
Bluetooth:
Srednja brzina prijenosa podataka i srednja potrošnja energije. Definiran je IEEE standardnom te ima različite profile uređaja koji omogućuju vezu između tih uređaja. Uparivanje modula radi na principu master-slave, tako da nije korisno za senzorske mreže, ali je dobro za kontroliranje uređaja iz jednog mjesta (laptop ili smartphone koji uglavnom svi imaju ugrađeni Bluetooth). Komunicira s Arduinom serijskom vezom putem RX i TX pinova. Bluetooth na Wikipediji
Bluetooth niske energije (BLE – bluetooth low energy):
Vrlo niska brzina prijenosa podataka i vrlo male snage. Ove RF čipovi mogu raditi godinama na AA baterije i tako se koriste za stvari poput senzora otkucaja srca. Brzina prijenosa podataka je vrlo niska tako da samo dobro za prijenos malu količinu podataka, kao što su očitanja senzora. Većina uređaji su postaviti kao periferije i može se povezati samo s jednim 'središnjeg' uređaja, tako da nije dobro za senzor mreže. Bluetooth niske energije podržava najnovije mobilne telefone i prijenosna računala, međutim. Korisni omogućiti kontrolu uređaja pomoću telefona ili laptop, na primjer LED svjetiljka. Dobar izbor ovakvih uređaja nudi redbearlab.com.
GSM
Mobilna telefonska veza. Ostvarujemo ju preko GSM modula (shield-ova).
nRF24L01 / RFM12B / RFM22B (SI4432)
Vrlo popularni i prošireni primopredajnici. Oni mogu spojiti preko SPI i odlikuju se niskim naponom napajanja, mogućnošću izbora (promjene) kanala, mogućnošću kalibracije frekvencije, CRC, itd. Najpopularniji među njima je NRF24L01 proizvođača Nordic Semiconductor koji radi na frekvenciji 2.4GHz, dok drugi koriste ISM pojas 433/470/868 / 915Mhz. Odlikuju ih niske cijene i pouzdanostu radu. Raspon dometa je između 10-150m. SI4432 / RFM22B imaju domet od oko 1,5 km.
Ostali RF moduli (RF 433)
Jednostavni i jeftini serijski uređaji. Jedan odašiljač/prijemnik ili primopredajnik koji rade u ISM pojasu. Često se koristi kao daljinski upravljač. Korisan u slučajevima gdje nije potrebna aktivna suradnja s drugim uređajima nego samo obični prijenos informacija. RF moduli na Wikipediji
- Detalji
- Napisao/la Željko Krnjajić
- Kategorija: Uvod
- Hitovi: 275
U ovom poglavlju obrađujemo upravljanje motorima i upravljačke module (motor drivere).
U sklopu ovog poglavlja obraditi ćemo slijedeće sadržaje:
JEDNOSTAVNO UPRAVLJANJE MOTORIMA
UPRAVLJAČ VNH2SP30 "MONSTER MOTO SHIELD"
- Detalji
- Napisao/la Željko Krnjajić
- Kategorija: Uvod
- Hitovi: 439
Arduino (od 2015. poznata kao Genuino izvan SAD zbog pravnog spora) je open-source računalna hardverska i softverska tvrtka, a ujedno je projekt i zajednica korisnika koja dizajnira i proizvodi setove za izgradnju digitalnih uređaja baziranih na mikrokontrolerima te interaktivne naprave koje mogu osjetiti i kontrolirati fizički svijet.
Projekt se temelji na obitelji mikrokontrolerskih ploča proizvedenih prvotno od strane tvrtke SmartProjects u Italiji, a također i nekoliko drugih proizvođača, koristeći razne 8-bitne Atmel AVR mikrokontrolere ili 32-bitne Atmel ARM procesore. Ovi sustavi pružaju mogućnost povezivanja s drugim kompatibilnim uređajima preko digitalnih i analognih I / O pinova. Ploče koriste serijsku komunikaciju putem sučelja, uključujući i USB na nekim modelima, za učitavanje programa iz osobnih računala. Za programiranje mikrokontrolera Arduino platforma koristi integrirano razvojno okruženje (IDE) koje procesira napisani kod, i podržava za C, C ++ i Java programske jezike.
Prvi Arduino je načinjen 2005. godine, s ciljem pružanja jeftinijeg i jednostavnijeg načina za početnike i profesionalce koji žele stvoriti uređaje za interakciju s okolinom putem senzora i aktuatora. Uobičajeni primjeri takvih uređaja namijenjenih za početnike i hobiste su recimo roboti.
Arduino ploče su dostupne na tržištu u sklopljenom obliku, ili kao do-it-yourself setovi. Specifikacije hardverskog dizajna su otvoreno dostupne, što omogućuje da bilo kome da proizvede svoju inačicu.
Primjeri nekih Arduino ploča:
Arduino Uno
Arduino Yún
Arduino Ethernet
Arduino Mini 05
Arduino Due
Arduino Mega 2560
Arduino Micro
Arduino Robot
Arduino Nano
Arduino Leonardo
Arduino Mega ADK
Arduino Esplora
- Detalji
- Napisao/la Željko Krnjajić
- Kategorija: Uvod
- Hitovi: 800
- Detalji
- Napisao/la Željko Krnjajić
- Kategorija: Uvod
- Hitovi: 326
Prije početka rada, moramo preuzeti i instalirati Arduino IDE – program za pisanje programa za Arduino mikrokontrolere. Program besplatno preuzimate na web adresi: https://www.arduino.cc/en/Main/Software. Vodite računa o pravilnom izboru verzije prema operativnom sustavu koji je instaliran na vaše računalo.
Nakon preuzimanja programa pokrenite instalaciju.
1. Prihvaćanje Licencnog sporazuma
2. Izbor komponenti za instaliranje (preporučivo odabrati sve)
3. Izbor mape (foldera) za instaliranje (preporučivo odabrati ponuđeno)
4. Instalacija je gotova
5. Provjerimo instalaciju i rad sučelja.
Priključimo Arduino mikrokontroler i sačekajmo da se učitaju upravljački programi (driveri).
Pokrenimo Arduino.
S izbornika File odaberimo Examples > 01.Basic > Blink
6. S izbornika Tools odaberimo Board i s liste ponuđenih mikrokontrolera biramo onaj koji smo priključili
(u našem slučaju Arduino UNO).
7. S izbornika Tools odaberimo Port i s liste ponuđenih biramo COM port na kojem je naš mikrokontroler
(ukoliko koristimo klon pa se ne pokazuje na izborniku - provjeriti točan port na Device managaru).
8. S izbornika Sketch izaberemo Upload ili kliknemo na ikonicu desne strelice na alatnoj traci.
Po završetku prijenosa na mikrokontroleru "blinka" interna LED diodica na digitalnom PIN-u 13.
Time smo provjerili vezu računala i mikrokontrolera te smo spremni za primjere koji slijede.
© 2025 Hrvatski robotički savez